LEPIDOPTERA
Red Lepidoptera sadrži oko 140 000 vrsta, jedan je od
najobimnijih redova klase insekata. Veličine su (raspon krila) od 0,5 mm pa
do 250 mm.Odrasli insekti (imago) imaju dva para
dobro razvijenih krila. Celokupno telo i krilna membrana pokriveni su gustim
slojevima crepasto poređanih sitnih ljuspica (lepidos – ljuspa, krljušt), a
po ovoj karakteristici su i dobili ime ljuspokrilci, često su i dlakavi ali
i ogoljeni. Telo leptira je izduženo, podeljeno na glavne regione:
glavu (cephalon ili caput), grudi (thorax) i trbuh (abdomen).
Glava (caput) leptira
je ortognatskog tipa, loptasta ili poluloptasta, slobodna i malim
”vratom”spojena sa
grudima. Glava ima sa gornje strane čulne organe –
jedan par člankovitih dobro razvijenih pipaka, različite građe: čekinjasti,
glavičasti, prosto ili dvostruko perasti. U principu se razlikuju pipci
mužjaka i ženki, usni aparat za sisanje prilagođen je za sisanje tečne
hrane, retko sa ostacima gornjih vilica, sežnjaci (donjovilični i
donjousneni), od kojih je razvijen samo jedan par, ili maksilarni ili
labijalni, sisaljka je, dok leptir miruje,
savijena u spiralu (spiritromp)
– duga surlica. Sisaljka je sastavljena od priljubljenih, jako izduženih
delova donje vilice koji su olučasti i po obodima srasli. Na bokovima glave
je par ispupčenih
složenih očiju (facetovane oči) sastavljenih od mnoštva ugrađenih prostih
klinastih očiju i najčešće dva prosta oka.
Grudi leptira su
srasle i nose lokomotorne organe:
dva para krila sa leđne strane a tri para nogu sa trbušne strane. Na zadnjim
grudima ili u osnovi trbuha kod mnogih vrsta postoji ''timpanum'' –
slušna membrana. Imaga nekih leptira imaju veoma
rudimentirana krila, a neke vrste imaga nemaju krila. Prednja krila obično
su veća od zadnjih. Spoj krila nastao je preklapanjem naspramnih ivica krila
ili pomoću juguma, frenuluma. Dnevni leptiri u miru drže krila uspravno,
druge vrste uglavnom horizontalno ili krivoliko položene preko tela. Leptiri
kojima krila nisu redukovana zadržavaju sposobnost da lete, međutim, postoje
vrste leptira koje i pored prisustva krila nemaju sposobnost leta (takav
primer je i ženka gubara Lymantria dispar L-Lymantriidae).
Noge su razvijene ali kod nekih vrsta prednje noge su zakržljale
(Nymphalidae) dok su kod nekih potpuno izostale (Psychidae).
Noge su pokrivene dlačicama, ljuspicama, neke imaju snažne čekinje. Kod
nekih vrsta postoji aparat za čišćenje pipaka na golenima prednjih nogu. Kod
pojedinih mužjaka su na zadnjim nogama nalaze se nizovi mirisnih ljuspica.
Stopalo (tarsus) petočlano je, prvi članak stopala je najduži, kandže
su parne, proste ili račvaste. Trbuh je bez ekstremiteta,
cilindričan je ili vretenast, a na njegovom poslednjem modifikovanom
segmentu nalaze se spoljni genitalni dodaci. Legalica je teleskopska. Muški
a u nekim slučajevima i ženski kopulacioni organi specifične su građe i
predstavljaju veoma značajno taksonomsko obeležje.
Gusenice su larve leptira i hrane se biljnom hranom, lišćem ili drugim
biljnim organima, ili se hrane dubeći hodnike u drvetu (drvotočci –
Cossidae), granama ili plodovima. Neke vrste su zoofage – mesojedne, a neke
vrste gusenica proždiru gusenice svoje vrste (kanibalizam).
Izdužene su i cilindrične, ali mogu biti kratke i zdepaste. Telo može biti
golo ili dlakavo, a na površini može biti raznih bradavica, izraslina i
kupa. Glava je čvrsta, snabdevena kratkim snažnim usnim priborom za
grickanje i sa po šest (stemmata) prostih tačkastih očiju posebne uprošćene
građe. Gusenice imaju tri para pravih, člankovitih grudnih nogu i pet pari
lažnih, trbušnih nogu, čiji je zaravljeni stopalni deo opkoljen sitnim
kukicama. Raspored čekinja (haetotaxia) koristi se kao značajno taksonomsko
obeležje za raspoznavanje larvi pojedinih grupa i vrsta leptira. Kod
gusenica Geometridae – zemljomerki redukovane
su trbušne noge na samo jedan par nogu. Geometridae –
zemljomerke kreću se naizmeničnim povlačenjem i opružanjem
prednjeg i zadnjeg dela tela. Glava gusenica leptira je krupna, loptasta,
ulegnuće na sredini glave – vertikalni trougao
– različite je dubine, koristi se kao značajno taksonomsko
obeležje za raspoznavanje larvi pojedinih grupa i vrsta leptira. Glava može
biti gola ili sa primarnim i sekundarnim čekinjama ali i raznim
izraštajima. Glava je veoma sklerotizirana i pokretna. Gusenice opredaju
čauraste tvorevine – kokone, u kojima dostižu
stadijum mirovanja poznatiji kao lutka.
Lutka je pokrivena, nalazi se u blizini ishrane larve,
pojedinačno ili u grupama. Lutka može biti obavijena
paučinom ili u kokonu koji ispreda gusenica. Lutke su vretenastog oblika i
podsećaju na mumije, a budući leptir se delimično providi kroz tanku ljusku,
pipci, noge i krila se vide ali su nepokretni, slepljeni pokožicom lutke.
Jaja leptiri polažu na razne biljke, najčešće u vidu
gomilica zalepljenih jaja. Imago – odrasli leptiri
hrane se sišući nektar cveća i slatke tečnosti, a primitivne grupe koriste i
polen, dok se pojedine vrste ne hrane u ovom stadijumu. Imaga koja se ne
hrane (gubar, borov prelac, nona) održavaju životne funkcije zahvaljujući
masnom tkivu koje je sakupio insekt u dinamičnom stadijumu larve kada je
deponovao rezerve hrane. Kod insekata sa ovom karakteristikom crevni kanal
je ispunjen vazduhom i zakržljao. Crevni kanal kod leptira koji kao imago
imaju crevni kanal razlikuje se po fazama razvoja; kod gusenice koja se
hrani čvrstom hranom crevni je kanal prilagođen ovoj hrani, imago leptira se
hrani nektarom, njegov crevni kanal je prilagođen tečnoj hrani.
Od svih razvojnih stadijuma jedino imago –
odrasli leptir ima sposobnost leta. U
odnosu na strukturu i odnos veličine prednjih i zadnjih krila, leptiri
spadaju u grupu insekata koji imaju u principu zadnja krila manja od
prednjih. Specifična je morfologija i struktura krila leptira, krila su
isprepletana krilnim nervima ili žilama. Nervi su stabilizatori krila.
Sistem nerava sadrži
određeni broj uzdužnih žilica koje se granaju i poprečnih žila koje povezuju
uzdužne.
Kada
posmatramo leptira polazeći od prednje ivice jednog krila, glavne uzdužne
žile su: kostalna,
supkostalna, medijalna, kubitalna i analna. U okvirima mreže nerava nalaze
se krilna polja
– važna sistematska
odrednica. U nervima se kao i u telesnoj šupljini nalazi krvna tečnost.
|