Listovi kožasti, dugi 50-200 (300) cm, perasti, ne prezimljuju. Lisne drške duge koliko i liske ili nešto duže, debele do 1 cm, žućkaste, sa žljebom. Listići prvoga reda naspramni ili zbliženi. Oni naspramni su lancetasti, donji na kratkoj dršci, gornji sedeći. Listići poslednjeg reda listova izduženo lancetasti, tupi do zašiljeni, sa širokom osnovom, sedeći, najniži često pri osnovi perasto urezani do perasto deljeni, gornji celoga oboda i pri osnovi spojeni. Spore mrke, bradavičaste.

Rasprostranjena je na staništima svih šumskih asocijacija, od nizina do subalpijskog pojasa, pretežno na šumskim progalama, sečinama, požarištima i dr.

Na Fruškoj gori je vrlo česta. Na nekim mestima pokriva velike površine.

Naziv roda potiče od deminutiva antičkog naziva, grč. pteris = paprat, koji je postao od grč. pteron = krilo, pošto je liska perasto deljena.