Nature Photography by Dragiša Savić

Listopadno drvo, visoko do 30 m. Jednogodišnje grančice mrkozelene, gole, ponekad gusto dlakave od razbacanih rano otpadajućih dlaka, ili retko grančice maljave i delimično ogolele. Pupoljci dosta sitni, tupi, jajasto lancetasti, većinom ± četvorostrani, dugački 5 do 6 mm, sa zaokrugljenim, pravilno crepasto raspoređenim ljuspama, golim ili skoro golim, po obodu trepljastim. Zalisci linearni, opadajući, ± dlakavi. Listovi na kratkim drškama, dugačkim 3 do 5 mm, ponekad do 10 mm, u mladosti dlakavim, docnije ± ogolelim; liska obično ± kožasta, široko objajasta ili eliptična, 7 do 13 (18) cm duga, 6 do 9 (12) cm široka, na vrhu široko zaobljena, pri osnovi izrazito srcasta sa ušima, ponekad klinasta; obodom pravilno ili ± nepravilno urezana ili perasto deljena, na ± jednake ili izrazito nejednake režnjeve, od kojih su donji i srednji upravljeni skoro okomito prema glavnom lisnom nervu; režnjeva 5 do 7 pari, zaokrugljeni ili ponekad zaoštreni, sa celim obodom ili ponovo deljeni, po krajevima često slabo valoviti; izrezi između režnjeva ponekad ± tesni; bočnih nerava ima 6 do 8 pari, donji i srednji često lučno savijeni, izlazeći pod oštrim uglom prema srednjem nervu; liska na licu gola, na naličju obično ± sivkasta, pepeljastozelena do mrka, gusto ± beličasto dlakava ili maljava od sitnih dlaka, ponekad docnije donekle ogolela i tada zelena. Muški cvetovi u resastoj cvasti čija je osovina dugačka 4 do 8 (10) cm, tanka, kratko dlakava ili retko vlaknasta; perigon 6-todel; prašnika 6 do 10, goli. Ženski cvetovi sakupljeni u grozdaste cvasti, na dugim drškama. Plodovi pojedinačni ili po 2 do 4 na zajedničkoj peteljci, dugoj 4 do 9 cm, obično dužoj od polovine pazušnog lista ili jednakoj sa njim, skoro prava, tanka ili ± debela, gola ili ponekad dlakava; kupula plitko poluloptasta ili čašasto polukonična, na osnovi malo zaravnjena, odrvenela i ponekad sa dosta debelim zidovima, visoka 13 do 21 mm, široka 15 do 23 mm, ± žućkasto ili sa finim dlakama; stipule na kupuli crepasto raspoređene, široko jajaste, pljosnate ili ± zadebljale, sa strane međusobom srasle obrazujući time ± izrazite nizove; plod jajast, tup ili sa dlakavim šiljkom na vrhu, većinom krupan, dugačak 2 do 4 cm, širok 1.5 do 2 cm, go ili na vrhu fino dlakav; endokarp go. Cveta V, plodonosi IX-X.

Termofilna i relativno dosta kserofilna vrsta; prilagođena kontinentalnoj i submediteranskoj klimi, u nizijama, dolinama i brdskim padinama, na vlažnoj do umereno vlažnoj podlozi, često sa plitkom podzemnom vodom, bogatoj mineralnim materijama, na aluvijalnom zemljištu, černozemu, vlažnim smonicama, ali i na dubokom zemljištu na blagim brdskim padinama.

Ponekad je u zajednici sa cerom. Cenologija stepskog lužnjaka u našoj zemlji zahteva bliža proučavanja.

Copyright © Dragiša Savić. All rights reserved.